|
Čudo vitamina D – znanost ili marketing? |
|
|
|
|
Autor Administrator
|
|
četvrtak, 04 Veljača 2010 19:37 |
|
„Zamislite tretman koji može obnavljati kosti, ojačati imunološki sustav i smanjiti rizike bolesti kao što su dijabetes i bolesti bubrega, visoki krvni tlak i rak? Neka istraživanja sugeriraju da takav čudotvorni tretman već postoji. Zove se vitamin D, pripravak koji se nalazi u sunčevom svjetlu, a nalazi se i u ribama i u mlijeku. |
|
Više...
|
|
BRUXELLES, 2. prosinca 2009. (Hina/AFP) - Prijedlog zakona kojim se željelo pojasniti prava europskih pacijenata na naknadu troškova liječenja u inozemstvu propao je u utorak zbog protivljenja nekoliko država članica, ponajprije Španjolske, Portugala i Poljske. "Nije postignut dogovor", rekao je glasnogovornik švedskog predsjedništva EU-a, nakon višesatnih pregovora kojima se nastojalo slomiti otpor blokirajuće manjine ministara zdravstva EU-a. "Europskim građanima treba sigurnost. Ne želimo prepustiti sudovima da odlučuju od slučaja do slučaja", kazao je švedski ministar zdravstva i socijalnih pitanja Goeran Haegglund. Europski pacijenti trenutačno mogu, bez prethodnog odobrenja nacionalnih vlasti, izabrati da liječničku pomoć potraže preko granice. U tom slučaju imaju pravo na naknadu troškova u visini iznosa koji bi potrošili da su se liječili kod kuće. |
|
Više...
|
|
|
Prve privatne poliklinike osnovane su u Hrvatskoj nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o ustanovama 1993. godine, no danas nema točkih podataka o tome koliko ih je. Malo zaposlenih "Nemamo podatak o točnom broju poliklinika u Hrvatskoj, ali pretpostavljamo da se u njima zapošljava relativno mali broj liječnika i medicinskih sestara. U pravilu u poliklinikama sudjeluju i osnivači i članovi obiteljskog domaćinstva, ovisno o njihovim zanimanjima. Oni pak ne zapošljavaju više liječnika specijalista, jer ih na tržištu radne snage nema", predstavlja okvirnu sliku privatnih poliklinika Ivan Gabrilo, tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu koja ima oko 700 članova, od kojih je stotinjak poliklinika. Među njima prevladavaju djelatnosti ginekologije i interne medicine, a sve je razvijenija i oftalmologija vezana uz optiku, bilo da je u vlasništvu osnivača poliklinike, bilo da su razvili suradnju s optičarskim radnjama. U sastavu poliklinika razvijaju se i za njih kompatibilne dijagnostičke djelatnosti. Danas je tako nezamislivo da se obavlja djelatnost bez usluge odgovarajuće indicirane usluge ultrazvuka najnovije generacije. Osim toga, operativni zahvati koji se obavljaju u privatnim poliklinikama obavljaju se u jednom danu, samo s korištenjem dnevne bolnice. U javnim je ustanovama pacijent za istu indikaciju (operacija vena, npr.) hospitaliziran 5 do 7 dana. Druge djelatnosti, kao što su plastična kirurgija, vaskularna kirurgija, ORL glave i vrata i slično, razvijaju se u manjem opsegu zbog relativno manjeg broja profila toga tipa specijalista i zbog potrebe za većim materijalnim ulaganjima u prostor i opremu. U stomatologiji, uz protetiku, najčešće se registrira i ortodoncija, a u posljednje vrijeme i parodontologija s implantologijom. |
|
Više...
|
|
Telefaksom smo dobili i nalog Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, u kojem je od jednog medicinsko-biokemijskog laboratorija, zatražena obustava sindikalne članarine, u iznosu 1 % od bruto primanja svakog radnika MBL-a, prema sljedećem:
|
|
Više...
|
|
- 1. na odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 150/08. (nije izvršena decentralizacija sustava, prema članku 134. Ustava RH, pojam javne službe, zbog određenih interesa, protegnut je i na privatne subjekte zdravstva – cca 16 % od ukupnog broja pravnih osoba/djelatnost, a javnu službu obavljaju/mogu obavljati samo javne zdravstvene ustanove, uvedena je koncesija za djelatnost što je suprotno članku 52. Ustava RH – rudno i prirodno bogatstvo, te neke usluge iz komunalnih djelatnosti, obveza članstva u komorama zdravstvenih radnika, što je suprotno načelima slobodnog udruživanja, pa i … - vidi sažetak ustavne tužbe) - 2. na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN, 150/08. (nije izvršena decentralizacija sustava, a morala je, propisana je, kao sastavni dio ugovora o pružanju zdravstvene zaštite i ugovorna kazna, iako se je o ugovornoj kazni u ugovorima s novčanim vrijednostima izjasnio Ustavni sud u cca 10 svojih odluka, prema načelu iz članka 350. Zakona o obveznim odnosima, kao i prema načelu, nitko ne može biti sudac u vlastitoj stvari, načelu presumpcije nedužnosti i …)
|
|
Više...
|
Kraj 2008. i početak 2009. godine obilježili su prijepori u vezi reforme zdravstva, naplaćivanja participacija i međusobna trvenja na relaciji KOHOM-Ministarstvo-HZZO. I naša Udruga je od početka neposredno i svakodnevno uključena u gore navedenu problematiku. Najčešća pitanje koje nam je postavljano: „Što Udruga MISLI o problemu?“ |
|
Više...
|
|
|
|
|
<< Početak < « 1 2 3 » > Kraj >>
|
|
Stranica 1 od 3 |