VAŽNE OBAVIJESTI:
| Časopis broj 5/2007 |
|
S A D R Ž A J: INTERVJU: Eddy Žeželić, dr. stom., Stomatološka ordinacija iz Matulja, Branka Laginje 33 A POSLOVNE OBAVIJESTI - Podaci o plaćama u RH , o iznosima neto i bruto plaća za razdoblje I-VII/07. - plaće na godišnjoj razini, usporedba rasta plaća u djelatnosti zdravstva RH i rasta „glavarine“, u razdoblju 1997 – 2007.g.; -Statistički podaci o korisnicima mirovine, za rujan 2007.g., statistički podaci o prosječnoj plaći/radnik/godina u RH od 1970 – 2006.g i…Za informaciju, dajemo prikaz najave „novosti“ u mirovinskom sustavu -Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, počev od 01.01.1999.g., pa zaključno do 2010.g. i dalje; NOVI PROPISI: - Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07. - Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite, NN, 107/07. - Zakon o računovodstvu, NN, 109/07. - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstsvenog osiguranja, NN, 117/07. - Izmjena Općih uvjeta ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 117/07. - Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanju lijekova, NN, 104/07., PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA - Primjena Kolektivnog ugovora glede ostvarenja ostalih materijalnih prava radnika iz rada, u smislu članka 10. stavak 9. Zakona o porezu na dohodak; - Objavljujemo obračun jubilarne nagrade radniku na radu u privatnoj praksi Hrvatske i model rješenja – aktualno za one zdravstvene radnike privatne prakse koji su ili će ove godine biti u zakupu 10 godina; -Obračun otpremnine radniku na radu kod zdravstvenog radnika privatne prakse, koji je izrazio namjeru ostvarenja prava na mirovinu - aktualno za one zdravstvene radnike pp, koji su sklopili ugovor o zakupu sa DZ/gradskom ljekarnom, čime su morali sklopiti ugovor o radu sa radnikom DZ koji je radio s njim u timu, sve, prema/u duhu primjene članka 10. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup DZ, u primjeni od 10.08.07. Uz pravnu elaboraciju objavljujemo i - Model Rješenja o otpremnini na teret poslodavca, - model zahtjeva radnika DZ za obračun otpremnine – razlika do punog iznosa, razmjerno vremenu rada za DZ; - Obračun i isplata „Božićnice“/07., sa modelima rješenja – aktualno zbog povećanja osnovice za 25 %, tj. sa 2.000,00 na 2.500,00 kn - Isplata potpore radniku za kupnju dara djetetu/07. , sa modelima rješenja – aktualno zbog povećanja osnovice za 50 %, tj. sa 400,00 na 600,00 kn ZAŠTITA INTERESA PRIVATNE PRAKSE - Zanavljanje medicinsko-tehničke i druge opreme, koja čini sastavni dio jedinice zakupa; - Uskrata ordinacijama novčanih sredstava od strane HZZO-a, na ime putnih troškova korisnika zdravstvene zaštite, iako je ostvarenje zz odobrilo nadležno Povjerenstvo; - Da li je DZ, kao zakupodavac dužan uvesti nove telefonske linije i iste staviti na dispoziciju zakupcima, da bi oni obavljali djelatnost u novim uvjetima, koje diktira razvoj informatičke tehnologije i HZZO, kao njihovo poslovni partner? - Uvjeti i način provođenja dodatnog zdravstvenog osiguranja; - Izvanredni otkaz za povrede radnih dužnosti koje su produkt nezakonitog rada radnika ili nezakonitog raspolaganja sa sredstvima poslodavca; - Rješavanje višegodišnjih sporova izvansudskom nagodbom; - Rad zaposlenih liječnika iz općih/specijalnih bolnica/klinika za druge poslodavce? PITANJA, na koja odgovara I. Gabrilo, dipl. iur. - dežurstvo/pripravnost u primarnoj razini zz PITANJA , na koja odgovara A. Gabrilo, dipl. oecc - amortizacija IZ RADA UDRUGE - Dopuna Zapisnika sa sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge od 14.07.2007.g. - Zapisnik sa sjednice Predsjedništva Skupštine Udruge od 20.10. 2007.g. - Zapisnik sa sjednice Povjerenstva za ljekarničku djelatnost od 11.10. .2007.g. POSJET PRIVATNOJ STOMATOLOŠKOJ ORDINACIJI U MATULJIMA 1.500 upisanih osiguranika, a broj se svakodnevno povećava Uspješna Ordinacija i veliki planovi za budućnost
Razgovor: Eddy Žeželić, dr. stom., Matulji, Branka Laginje 33 A
Razgovor u ovom broju Časopisa „Privatna praksa u zdravstvu“ odlučili smo obaviti u Primorsko-goranskoj županiji. Nismo se uputili u najveći grad Rijeku, već smo posjetili neposredno susjedstvo - pitoreskne Matulje, te se pritom osladili čuvenim marunima. Naš sugovornik ovog puta bio je Eddy Žeželić, dr. stom, kojeg smo posjetili u obiteljskoj kući, u sklopu koje se nalazi i stomatološka ordinacija.
Doktore Žeželiću, molimo da se ukratko predstavite, da predstavite Vašu obitelj i za početak razgovora, ispričate nam kako provodite slobodno vrijeme, nakon napornog rada ? Rodio sam se 1957. u Rijeci, oženjen sam, supruga Ingrid po struci je informatičarka i radi sa mnom na radnom mjestu medicinskog suradnika – menadžera. Imamo dvoje djece - stariji sin, Zaviša, student je prve godine stomatologije, a mlađa kći Lola pohađa treći razred hotelijersko-turističke škole u Opatiji. Nemam pravi hobi, ali supruga i ja, kao bivši sportaši, nastojimo slobodno vrijeme koje nam ostane nakon drugih obiteljskih obaveza, provesti aktivno ili dalje od svakodnevnog miljea. Djeca su nam već odrasla i imaju svoj ritam koji često nije usklađen s našim obvezama. Međutim, naša konstantna prisutnost u kući omogućuje nam da pratimo i sudjelujemo u svemu. Imamo vrlo dobar odnos, s varijacijama na temu, ali koji podrazumijeva i kompromisno prijateljstvo, kao i, kada je to potrebno, beskompromisno roditeljstvo
Opišite nam Vašu naobrazbu -školovanje, specijalizacija …? Maturirao sam u opatijskoj gimnaziji 1976. g., te upisao Stomatološki fakultet u Rijeci. Nakon diplome i položenog stručnog ispita, zaposlio sam se u Domu zdravlja Rijeka. Opišite tijek Vaše profesionalne karijere ? Prvo radno mjesto mi je bilo u Domu zdravlja Rijeka, gdje sam radio do 1993. godine, do odlaska na hrvatsko bojište. Nakon povratka iz domovinskog rata, otvorio sam privatnu praksu u obiteljskoj kući u Matuljima. Razlog odlaska u privatnu praksu bila je želja da razvijam sebe i svoju profesiju u smjeru i na način koji sam želio. Kakvom opremom raspolažete u Ordinaciji? Ordinacija se sastoji od dvije ambulante opremljene najsuvremenijom opremom: novim stomatološkim jedinicama, s tim, da je u svakoj ambulanti instaliran i RTG uređaj, te RVG i intraoralne kamere. Sve je informatički umreženo i spojeno s prijemnom kancelarijom. Veliku pozornost posvećujemo sterilizaciji instrumenata, što se postiže njihovim pakiranjem i autoklaviranjem. S koliko suradnika radite? U Ordinaciji je zaposleno četvoro suradnika: dva liječnika, ja kao nositelj prakse i od 2004. mlađi kolega dr. Emil Ćosić, medicinska sestra Andrea Bokan i moja supruga Ingrid kao zdravstveni suradnik. Kakve poslove obavlja Vaša supruga? Supruga vodi svu administraciju, knjigovodstvo i komunikaciju s pacijentima, a i stalno je prisutna u Ordinaciji. Drag mi je jutarnji ritual zajedničkog ispijanja kave, kada se supruga i ja najčešće i najkvalitetnije dogovaramo u vezi svakodnevnih obaveza i organizacije rada. Koje je radno vrijeme Ordinacije ? Radno vrijeme Ordinacije zakonski je određeno, ali se poštuje i namjera da smo uvijek dostupni našim pacijentima, s obzirom na njihove obaveze i mogućnosti. S obzirom da je Ordinacija u obiteljskoj kući u kojoj živimo, ne može se uvijek podvući crta između radnog i privatnog vremena, pacijenti su navikli da smo im uvijek dostupni, što je i razumljivo. Naime, sami smo željeli razvijati obiteljsku praksu. Bez obzira na definirano radno vrijeme Ordinacije, aktivan i pasivan angažman oko iste je cjelodnevan, bilo da se radi o pacijentu, rade analize, planiraju radovi, ili provodi edukacija. Koliko imate upisanih osiguranika, kojih dobnih i ostalih struktura ? Usluge Ordinacije koristi oko 1.500 osiguranika užeg i šireg područja, svih dobnih struktura, a najviše imamo dobne skupine između 18 i 65 godina. Broj naših osiguranika se iz dana u dan povećava. Imate li potpisan ugovor s HZZO-om? Nakon trinaest godina isključivo privatne prakse, a kako na našem području nije popunjena mreža primarne stomatološke zaštite, uz postojeći broj korisnika usluga, odlučili smo konkurirati za dobivanje ugovora sa HZZO-om i time postati dostupniji široj populaciji ljudi. Ugovor smo potpisali u prosincu 2006.g. Još uvijek prolazimo kroz tzv. „porođajne muke“ u nastojanju da udovoljimo novim osiguranicima i zadovoljimo sve zakonske regulative i zadržimo kvalitetu pružene usluge. Jeste li član Hrvatske stomatološke komore i kako ste zadovoljni članstvom ? Da, član sam Hrvatske stomatološke komore. Vrlo sam zadovoljan podrškom koju dobivam kao njen dugogodišnji član, jer mi omogućuju ciljane, strukovne informacije i edukaciju. Kakva su Vaša iskustva s Udrugom privatnih poslodavaca u zdravstvu? Član sam Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu od samog početka vlastite privatne prakse. Tijekom iste, prigodom donošenja poslovnih odluka i rješavanja tekućih problema, Udruga me uvijek redovno i korektno pratila. Veliku pomoć nalazim u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“, koji primam kao član Udruge. U njemu pronalazim sve važne i relevantne informacije za privatnu praksu ali i opisana iskustva drugih kolega. Imate li još kakvih primjedbi ili zapažanja, vezanih uz Vaš rad? Kad se osvrnem unatrag i sagledam sve okolnosti u kojima radimo, te procijenim suradnju našeg malog tima, odnose koje stvaramo i gradimo s pacijentima, te kvalitetu i raznolikost usluga koje pružamo, mogu reći da sam zadovoljan. Problemi na koje nailazimo, najviše proizlaze iz činjenice da se velik broj propisa i zakona nisu sasvim suživjeli s realnim situacija u našoj djelatnosti, što se dijelom odnosi na ekipiranost, prostorne i tehničke uvjet, kao i na probleme u neposrednom pružanju stomatoloških usluga, što rezultira, ponekim kompromisom, ali – nikako ne na štetu pacijenta. Koji su Vam budući planovi u vezi rada Ordinacije ? Zbog podizanja kvalitete usluga na još višu razinu, što podrazumijeva i veću komociju u radu, želja mi je otvoriti zdravstvenu ustanovu koja bi bila namijenjena suradnicima specijalistima, sa rendgen kabinetom za suvremenu dijagnostiku i zubotehničkim laboratorijem. Moram napomenuti da moje namjere počivaju i na činjenici da sin Zaviša studira stomatologiju i da ono što ja ne uspijem dostići, uspjet će, nadam se, moj sin. Velika mi je želja da on specijalizira ono što će ga najviše interesirati, a samim tim konačan cilj bit će lakše ostvariv. Našem sugovorniku dr. stom. Eddyju Žeželiću poželjeli smo povećanje broja osiguranika, otvaranje stomatološke ustanove, kao i uspjeh u budućem radu, a mi smo se, uživajući u toplim bojama zlatne jeseni, vratili u magloviti Zagreb. S.G. POSLOVNE OBAVIJESTI * pripremio Ivan Gabrilo, dipl. iur * PODACI O PLAĆAMA U RH P R O S J E K NETO PLAĆE PO R A D N I K U U NEKIM POSLOVNIM SUBJEKTIMA RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2006. g. TE I-VII/07. I INDEKS I-VII/07./ Ø 2006.
Rast Ø plaća I-VII/07./Ø2006.g. = prosječno 3,99% Iz prethodne tablice je vidljivo da su plaće svih zaposlenih u RH, u razdoblju I-VII/2007.g. porasle za prosječno 3,99 %, u odnosu na prosjek plaća zaposlenih RH za 2006.g. Prosječni rast plaća od nabrojenih djelatnosti bio je veći u svim djelatnostima osim u djelatnostima financija, u odnosu na prosjek rasta plaća svih u RH. Iznenađuje da su prosječne plaće u djelatnosti financija ostvarene sa cca 3,10 %-tna poena manje od ostvarenog prosjeka svih za isto razdoblje u odnosu na 2006.g. Veći %-tak rasta plaća u neprivrednim djelatnostima u odnosu na prosjek svih upućuje na saznanje da su plaće u privrednim djelatnostima stagnirale ili rasle sporije od rasta u neprivredi. To je logično, ako se zna da su plaće u 2006.g. u privrednim djelatnostima rasle po većoj stopi od rasta u neprivrednim djelatnostima. Rezultat toga je umjereniji rast ili obračun bez rasta ili čak isplata ispod obračunate i isplaćene neto plaće/subjekt gospodarske djelatnosti. U RH, prosječna neto plaća /radnik/mjesec za I-VII/2007. iznosila je 652,14 € (prosječni mjesečni tečaj 1 € za Ø 2006. = 7,3227 kn, a I-VI/07. =7,3476 kn/€, a I-VII/07=7,3404 kn/€) Ako usporedimo prosječnu neto plaću/mjesec zaposlenih u RH za I-VII/2007. sa prosječnom prodajnom vrijednošću €/kn za isto razdoblje (7,3404 kn/€ prema objavi HNB – Mjesečno statističko izvješće br. 9/07. u izdanju Državnog zavoda za statistiku), dobijemo podatak da je radnik u RH u I-VII/2007.g. imao prosječnu plaću od 652,14 €, ili 3,74 % više od prosjeka za 2006.g. (628,59 €/06.), prema podatku kojeg smo objavili u Časopisu “PP” broj 2/07., odnosno 10,29 % više od prosjeka za 2005.g. (591,28 €/05.). Prosjek rasta plaće iskazan u € manji je od rasta prosječne plaće zaposlenih u RH mjereno u HRK za cca 0,25 %-tnih poena, zbog rasta vrijednosti tečaja € prema kn (prosjek za I-VII/07 = 652.14 €/mj, a I-VI/07. = 650,00 €/mj., prosjek za 06.= 628,59 €, a za 2005.g. = 591,28 €).
P R O S J E K BRUTTO PLAĆE PO R A D N I K U U RH ZA RAZDOBLJE 1997. do 2006. g., TE I-VII/07. I INDEX Ø I-VII 2007/ Ø 2006.  N a j a v a: Za doktore medicine/stomatologe i … za 2008.g. Za 2008.g., iznos poduzetničke plaće, odnosno iznos osnovice za plaćanje doprinosa za slobodna zanimanja (doktori medicine/stomatologije u privatnoj praksi, odvjetnici, javni bilježnici, …svi nabrojeni u članku 18. Zakona o porezu na dohodak), tj. osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost, iznositi će 7.672,50 kn bruto/mjesec ili 6,24 % više od osnovice za 2007.g. – 7.221,50 kn bruto/mjesec (iznos osnovice utvrđen je primjenom članka 12. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja tako, da je iznos prosječne bruto plaće u RH/radnik – PBP - obračunat za razdoblje I-VIII/07. pomnožen sa koeficijentom 1,10. PBP za razdoblje I-VIII/07. iznosi 6.975,00 kn bruto/mjesec – objava NN, 112/07.). Za medicinske sestre, zubne tehničare i… za 2008.g. Za medicinske sestre koje obavljaju djelatnost privatne prakse, mjesečna osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se na isti način, kako je navedeno u prethodnom stavku, ali po koeficijentu 0,65 od PBP/radnik za I-VIII/07., temeljem članka 11. Zakona. To znači da bi osnovica za obračun doprinosa iznosila 4.533,75 kn bruto/mjesec (6.975,00 kn x 0,65). Za volontere i… za 2008.g. Osnovica za obračun doprinosa za volontere, iznosila bi u visini najniže osnovice za obračun doprinosa, prema članku 25. Zakona, a to za 2008.g. znači osnovica (PBP) x koeficijent 0,35 = 2.441,25 kn bruto/mjesec. Iznos najniže osnovice za obračun doprinosa = iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske Sukladno iznijetom možemo najaviti da će u 2008.g. iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske iznositi 2.441,25 kn bruto/mjesec, sukladno članku 129. Kolektivnog ugovora (iznos najniže plaće u privatnoj praksi Hrvatske = iznos najniže osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja). Iznos najniže plaće u 2008.g. biti će za cca 6,24 % veći od važećeg iznosa u 2007.g. (2.298,00 kn bruto/mjesec). Iznos najniže plaće, u privatnoj praksi Hrvatske najčešće se koristi kod izračuna plaće pripravnika i specijalizanata, pored izračuna doprinosa za volontere. * * * * * Rast bruto plaća, npr. Ø I-VII/07 /1997.g. je 89,69 % Ako usporedimo prosječnu bruto plaću/radnik u RH I-VII/07/1997.g., dobijemo podatak o rastu plaća za 89,69 %. Taj podatak je interesantan za privatnu praksu Hrvatske, naročito subjekte primarne razine zdravstvene zaštite, jer su kalkulacije za usluge - "glavarina” i bod – rađene za 1997.g., a nakon toga su povećavane određenim %. Za ilustraciju navodimo, da je „glavarina“ za opću medicinu, za isto razdoblje povećana za samo 79,41 % ili za cca 10,00 %-tnih poena manje od rasta plaća ili za 12,47 % manje (01.01.1997.g. = 107,92 kn/osiguranik, a 01.01.2007.g. = 193,60 kn/osiguranik). Plaće i domaći brutoproizvod po stanovniku (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći (PKM, u US $) Vrijednost BDP/stanovnik/2005.g. iznosila je: o Albanija 5.405 US $ o Austrija 33.432 US $ o Belgija 31.244 US $ o Bjelorusija 7.711 US $ o Bosna i Hercegovina 6.035 US $ o Bugarska 9.223 US $ o Češka 18.341 US $ o Čile 11.937 US $ o Estonija 16.414 US $ o Etiopija 823 US $ o Francuska 29.187 US $ o Grčka 22.392 US $ o Hrvatska 12.328 US $ o Indija 3.320 US $ o Irska 40.610 US $ o Italija 28.534 US $ o Izrael 23.474 US $ o Jemen 751 US $ o Kina 7.198 US $ o Kuvajt 16.301 US $ o Litva 14.158 US $ o Luxemburg 69.800 US $ o Mađarska 16.823 US $ o Maroko 4.503 US $ o Moldova 2.527 US $ o Norveška 42.364 US $ o Njemačka 30.579 US $ o Poljska 12.994 US $ o Rumunjska 8.785 US $ o Rusija 11.041 US $ o Saudijska Arabija 15.229 US $ o Slovačka 16.041 US $ o Slovenija 21.808 US $ o Srbija 5.348 US $ o Španjolska 26.320 US $ o Turska 7.950 US $ o Ukrajina 7.213 US $ o V. Britanija 30.436 US $ Izvor: Wikipedija Popis zemalja po BDP (PKM – metoda pariteta kupovne moći), u iznosima US $ (prema podacima MMF-a) • Svijet - 61 tisuću milijardi US $, • EU – 12 tisuća milijardi US $ • SAD – 12 tisuća milijardi US $, i nalazi se na 1. mjestu svjetske rang-liste od 181 zemlje, • Kina – 9 tisuća milijardi US $, na 2. mjestu • Japan – 4 tisuće milijardi US $, na 3. mjestu • Indija – 3,5 tisuće milijardi US $, na 4. mjestu • Njemačka – 2,5 tisuće milijardi US $, na 5. mjestu • Velika Britanija – 1,8 tisuće milijardi US $, na 6. mjestu • Francuska – 1,8 tisuće milijardi US $, na 7. mjestu, • Italija – 1,7 tisuće milijardi US $, na 8. mjestu • Brazil – 1,6 tisuća milijardi US $, na 9. mjestu • Rusija – 1,6 tisuća milijardi US $, na 10. mjestu • Južna Koreja – 1 tisuću milijardi US $, na 14. mjestu • Tajvan – 0,6 tisuća milijardi US $, na 16. mjestu • Ukrajina – 0,3 tisuće milijardi US $, na 28. mjestu • Belgija – 0,3 tisuće milijardi US $, na 30. mjestu • Austrija – 0,3 tisuće milijardi US $, na 34. mjestu • Grčka – 0,2 tisuće milijardi US $, na 37. mjestu, • Rumunjska – 0,2 tisuće milijardi US $, na 44. mjestu, • Češka – 0,18 tisuća milijardi US $, na 46. mjestu • Mađarska – 0,17 tisuća milijardi US $, na 48. mjestu • Slovačka – 0,08 tisuća milijardi US $, na 60. mjestu, • Bugarska – 0,07 tisuća milijardi US $, na 66. mjestu • Hrvatska – 0,054 tisuća milijardi US $, nalazi se na 73. mjestu • Srbija – 0,044 tisuća milijardi US $, nalazi se na 80. mjestu • Slovenija – 0,043 tisuća milijardi US $, nalazi se na 81. mjestu • Bosna i Hercegovina – 0,023 tisuća milijardi US $, nalazi se na 104. mjestu svjetske rang-liste, od 181 zemlje.
* * * * * Podaci o korisnicima mirovina, sa zaštitnim dodatkom, isplaćene za rujan 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 9/07 koji izdaje Državni zavod za statistiku Podaci o korisnicima mirovina, sa zaštitnim dodatkom, isplaćene za rujan 2007.g., prema podacima iz Časopisa: Mjesečno statističko izvješće br. 9/07 koji izdaje Državni zavod za statistiku
Prijelazno razdoblje za izračun prava na starosnu i prijevremenu mirovinu traje do 2009. godine još 3 godine traje prijelazno razdoblje
Prema odredbama članka 184. Zakona o MO, završetak prijelaznog razdoblja za izračun prosječnog koeficijenta plaće osiguranika/prosječna plaća svih u RH/godina je 2009. g. Te godine i nakon te godine, vrijednosni bodovi/osiguranik izračunavaju se za 40 uzastopnih godina staža osiguranja. u 2007. g. 34 godine, u 2008. g. 37 godina i u 2009. g. 40 godina staža osiguranja.
Uvjet za ostvarenje starosne mirovine je životna dob osiguranika i to 65 godina za muškarca, odnosno 60 za ženu i 15 g. mirovinskog staža.
Starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 178. Zakona
§ još samo za ovu – 2007.g.
Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši: § (9) u 2007.godini 64 godine i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 59 godina i 6 mjeseci života žena i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža.
Starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 179. Zakona
Iznimno od odredbi članka 30. Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik koji je navršio 40 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 35 godina mirovinskog staža žena i kada navrši:
§ ovo pravo važi još samo u 2007.g.
§ (9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci života žena
Prijevremena starosna mirovina u prijelaznom razdoblju do 2009. godine, prema odredbama članka 182. Zakona Iznimno od odredbi članka 31. Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 35 godina mirovinskog staža muškarac, odnosno 30 godina mirovinskog staža žena i kada navrši: § ovo pravo važi još samo u 2007.g. § (9) u 2007.godini – 59 godina i 6 mjeseci života muškarac, odnosno 54 godine i 6 mjeseci žena. Nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine u primjeni od 01.07.2007. g.
Odlukom Upravnog vijeća HZMO-a, a na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku, utvrđena je nova aktualna vrijednost boda za izračun mirovine – objava NN, 91/07., u smislu članka 81. Zakona o mirovinskom osiguranju. Nova vrijednost boda iznosi 52,76 kn/bod. U odnosu na prethodnu, važeću vrijednost do 30. 06. 2007. g. nova vrijednost je veća 2,60 % ili za 1,34 kn/aktualna vrijednost boda. Aktualna vrijednost boda utvrđuje se za svako polugodište tako, da se aktualna vrijednost uskladi po stopi koja se dobije kao ½ zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u prethodnom polugodištu, u odnosu na polugodište koje mu prethodi. D o n i j e t j e ZAKON O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU Zakon je objavljen u NN, 79/07., dana 30.07.2007.g., a stupio je na snagu 07.08.2007.g. Člankom 1. Zakona utvrđeno je pravo osiguranika, koji su ostvarili mirovine od 01.01.1999.g., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05. na d o d a t a k, prema odredbama Zakona . Članak 2. Zakona propisuje, da se dodatak na mirovinu utvrđuje zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, te slijedom toga dodatak iznosi: · na mirovine ostvarene u 1999.g. dodatak iznosi 4,0 % od mirovine, · u 2000.g. dodatak iznosi 8,4 %, · u 2001. g. dodatak iznosi 12,6 %, · u 2002.g. dodatak iznosi 16,3 %, · u 2003.g. dodatak iznosi 19,0 %, · u 2004.g. dodatak iznosi 20,9 %, · u 2005.g. dodatak iznosi 22,6 %, · u 2006.g. dodatak iznosi 23,8 %, · u 2007.g. dodatak iznosi 24,9 %, · u 2008.g. dodatak iznosi 25,9 %, · u 2009.g. dodatak iznosi 26,4 %, · u 2010.g. i slijedećim godinama dodatak iznosi 27,0 % od mirovine. Osnovicu za izračun dodatka čini mjesečna mirovina/osiguranik određena i usklađena svake godine s novom aktualnom vrijednošću boda. Dodatak na mirovinu + mirovina ne može biti veća od iznosa najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini Odredbom članka 2. stavak 7. Zakona propisano je ograničenje navedeno u podnaslovu. Što to u praksi znači/može značiti ilustrirati ćemo na primjeru: Osiguranik je u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi prosječnih plaća u razdoblju od 16 godina, za ukupno 40 g. i 4 mjeseca mirovinskog staža, u protuvrijednosti 153,1590 osobnih bodova ili za prosječno 3,7887 bodova/godina. Prema odredbama članka 1. Zakona o najvišoj mirovini, NN, 162/98., svota najviše mirovine/ osiguranik određuje se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti boda. Osobni bodovi za određivanje najviše mirovine utvrđuju se tako, da se bruto plaća osiguranika ostvarena u obračunskom razdoblju dijeli sa bruto plaćom svih u RH/godina (za promatrani primjer to znači za 16 g). Nakon toga dobiveni koeficijenti se zbrajaju i dijele sa brojem godina za koje je izračunat zbir. Dobiveni prosječni koeficijent ne može biti veći od 3,8, pozivom na odredbe članka 1. Zakona o najvišoj mirovini. Umirovljenik, čiji primjer izračuna mirovine prikazujemo, kao što je navedeno ostvario je prosječni koeficijent od 3,7887, koji je pomnožen sa 40 g. i 4 mj., ukupnog mirovinskog staža da bi osiguranik ostvario 153,1590 osobnih bodova. Taj umirovljenik imao bi pravo na dodatak na mirovinu od 12,6 % od osnovice (njegova početna mirovina korigirana iz godine u godinu za rast vrijednosti boda. Kada bi povećali njegov prosječan broj osobnih bodova od 3,7887 za 12,60 % dobili bi broj od 4,2660 bodova što je za 0,4660 bodova više od 3,8. Drugim riječima, taj osiguranik umjesto 12,6 % mogao bi ostvariti dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 0,29 %. U slučaju ponovnog određivanja mirovine, dodatak na mirovinu ponovno se određuje na novu svotu mirovine Odredbom članka 4. stavak 2. Zakona propisana je odredba, kako je navedeno u podnaslovu. Što to konkretno znači? To znači, ako se je umirovljenik ponovno zaposlio, morao je mirovinu staviti u stanje mirovanja (članak 90. Zakona). Ako je proveo na radu u novom zaposlenju najmanje 1 godinu, ima pravo na izračun nove mirovine, pozivom na isti članak, ali stavak 5. Zakona o MO. Kod izračuna nove mirovine, za izračun osnovice, uzima se razdoblje prema članku 184. Zakona o MO (svake godine za 3 godine više, računajući na 10 godina, propisano za 1999.g., što znači 2009.g. za 40 g.r.s.). Ako se je osiguranik, kojega smo kao primjer obradili u prethodnom izlaganju u 2001.g. ostvario mirovinu na osnovi 16 -godišnjeg prosjeka ponovno zaposlio, pa odluči da u 2008.g. reaktivira svoju mirovinu, odredila bi mu se ponovno mirovina temeljem članka 90. Zakona na bazi 37 godina njegovog radnog staža. U tom slučaju, utvrdio bi mu se i novi prosječni koeficijent njegove plaće i plaće svih u RH. To bi za njega značilo da bi prosječni koeficijent bio cca 3,20 ne 3,7 kakav je ostvario za 16 g.r.s. Tada bi se tom umirovljeniku ponovno utvrđivao dodatak na mirovinu u protuvrijednosti 25,9 % od osnovice. Ako prosječni koeficijent 3,2 uvećamo za 25,9 %, dobijemo koeficijent od 4,0288 ili za 47 godina mirovinskog staža ukupno 189,3536 bodova. No, kako prosječni koeficijent ne može biti veći do najvišeg koeficijenta 3,8, ostvareni prosječni koeficijent limitira se na najviši koeficijent. To znači, da bi naš umirovljenik ostvario mirovinu po novom izračunu u protuvrijednosti 178,600 bodova ili 10,753 manje bodova, ili za 567,32 kn bruto, računajući prema vrijednosti boda u primjeni od 01.07.07. od 52,76 kn bruto/bod. Dodatak na mirovinu ostvaruje umirovljenik od 01.10.2007.g. Odredbom članka 6. stavak 1. Zakona propisano je da se pravo na dodatak na mirovinu ostvaruje od 01.10.2007.g., odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon tog datuma. HZMO po službenoj dužnosti odrediti će dodatak na mirovinu, bez donošenja posebnog rješenja D o n i j e t j e ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJUZakon je objavljen u NN, br. 79/07. 30.07.o.g. Odredbom članka 8. Zakona propisano je da Zakon stupa na snagu 01.01.2008.g. Značajnije promjene u Zakonu · Smanjen je %-tak umanjenja mirovine za prijevremenu starosnu mirovinu Odredbom članka 2. Zakona izmijenjen je članak 78. Zakona o MO tako, da se %-tak umanjenja vrijednosnog boda 1, kod odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto 0,34 %/mjesec za manji broj godina života od propisanog broja, što znači 4,08 %/godina utvrđen je novi %-tak od 0,15%/mjesec ili 1,80 %/godina. Prema odredbama članka 31. Zakona o MO propisano je, da osiguranik ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 g života i 35 g mirovinskog staža muškarac, odnosno kada navrši 55 g života i 30 g mirovinskog staža žena. · Osiguranik koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa relativno velikom %-tkom umanjenja, ostvariti će pravo sa manjim %-tkom od 01.01.2008.g.
To u praksi znači, da je osiguraniku - muškarcu, koji je ostvario prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 g. života, mirovina bila umanjena za 20,40 %. Taj isti osiguranik od 01.01.2008.g. ostvariti će novu mirovinu, po novom izračunu, prema kojem će mu izračunata mirovina biti umanjena samo za 9 %. Izračun nove prijevremene starosne mirovine obavlja služba MO, temeljem posebnog rješenja. Primjer izračuna prijevremene mirovine za osiguranika, koji je 01.07.2007.g. navršio ukupno 60 g života sa 37 g mirovinskog staža: Navedeni osiguranik ostvario je u prethodne 34 g prosječni koeficijent svoje plaće prema plaći svih u RH od 1,51. To znači da je njegova prosječna plaća/godina za 34 g bila prosječno 51 % veća od prosječne plaće svih za isto razdoblje. radnog staža Osiguranik je odlučio ostvariti prijevremenu mirovinu sa 01.10.2007.g. Računajući do tog dana, taj osiguranik je imao 60 g i 3 mj. života. Njemu je to znači, do 65 g života, mjereno brojem mjeseci nedostajalo 57 mjeseci. Vrijednosni faktor 1,00 za izračun prijevremene mirovine umanjuje se u 2007.g. za 0,34 % za svaki mjesec manje života, u odnosu na 65 godina, što za konkretni slučaj znači 57 x 0,34 % = 19,38 % manje od mirovinskog faktora 1,00. To znači da njegov mirovinski faktor iznosi 0,8062. Izračun broja osobnih bodova Prezentiranom osiguraniku broj osobnih bodova računa se po formuli KOPP x BGMS x VF x AVB Legenda: KOPP = koeficijent odnosa prosječne plaće (1,51) BGMS = broj godina mirovinskog staža (37) VF = vrijednosni faktor izračunat za osiguranika (0,8062) AVB = aktualna vrijednost boda (52,76 kn/bod, u primjeni od 01.07.2007.g.) 1,51 x 37 = 55,87 x 0,8062 = 45,0423 osobna boda x 52,76 = 2.376,43 kn mirovine Dodatak na mirovinu Prezentirani umirovljenik ima pravo dodatka na mirovinu ostvarenu u 2007.g. u protuvrijednosti 24,9 % obračunato na iznos mirovine. To za našeg osiguranika znači: 2.376,43 kn mirovine + 591,73 kn dodatka = ukupno 2.968,16 kn mirovine Izračun mirovine za istog osiguranika, kojemu se od 01.01.2008.g. izračunava prijevremena mirovina primjenom %-tka umanjenja/mjesec manje života od 65 g za 0,15 %, umjesto 0,34 % (HZMO po službenoj dužnosti donosi novo rješenje u duhu i smislu rečenog) Formula za izračun nove prijevremene mirovine je ista tj.: KOPP x BGMS x VF x AVB KOPP – ostaje isti (1,51) BGMS – ostaje isti ( 37 g) VF – se mijenja i iznosi za 57 mj. života manje od 65 g., računajući do dana ostvarenja prava na mirovinu x 0,15 %/mjesec = 8,55 % manje od vrijednosnog faktora 1,00. To znači, da je vrijednosti faktor za našeg osiguranika 0,9145. AVB – ostaje ista, tj. 52,76 kn/bod. Izračun: 1,51 x 37 = 55,87 x 0,9145 = 51,0931 osobna boda x 52,76 kn/bod = 2.695,67 kn/mjesec mirovine Dodatak na mirovinu = 591,73 kn (isti iznos izračunat za 2007.g.) Mirovina = 2.695,67 kn/mjesec + dodatak 591,73 kn = 3.287,40 kn bruto/mjesec U 2007.g. umirovljenik neće plaćati porez i prirez, a u 2008.g. će plaćati, 50,86 kn poreza i prireza iz mirovine na iznos razlike do 3.000,00 kn (maksimalni iznos o.o.o. umirovljenika).
* * * * *NOVI PROPISI Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, NN, 107/07. Dana 27.10.2007.g. stupio je na snagu Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Zakon je objavljen u NN, 107/07. dana 19.10.2007.g. Akademske nazive stječu osobe koje završe preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij. Stručne nazive stječu osobe koje završe stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. Akademski stupanj stječu osobe koje završe poslijediplomski i sveučilišni studij. SVEUČILIŠNI I STRUČNI STUDIJI a) Sveučilišni studiji Sveučilišni studij, prema članku 70. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/03., obuhvaća: 1. preddiplomski studij, 2. diplomski studij i 3. poslijediplomski studij Ad 1. Preddiplomski studij Prema članku 3. Zakona propisano je, da osoba sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, koje u pravilu traje 3 – 4 godine, stječe od 180 – 240 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni prvostupnik – baccalaureus, uz naznaku struke. Kratica naziva biti će univ. bacc, npr. oec. ili iur ili sl., a stavlja se iza imena i prezimena. Za tehničke znanosti, sveučilišni prvostupnik isticati će naziv – u kratici univ. bacc. ing.geod. i sl. Ad 2. Diplomski studij Uvodno je potrebno naglasiti, da je člankom 72. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/03., na koji se nadovezuje/koji ga upotpunjuje Zakon o akademskih stručnim nazivima …. propisano, da diplomski sveučilišni studij u pravilu traje 1 – 2 godine, nakon završenog preddiplomskog studija, a koji prema članku 71. istog Zakona u pravilu traje 3 – 4 godine, tako da u zbiru diplomski sveučilišni studij može trajati 4, 5 ili 6 godina. Prema članku 4. Zakona propisano je da osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij stječe 300 ECTS bodova i akademski naziv magistar, uz naznaku struke. Kratica naziva biti će mag. arh., mag. oec., mag. iur. i sl. i stavlja se iza imena i prezimena. Iz područja tehničkih znanosti, osoba stiče naziv mag. ing. geod., građ. ili sl. i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Za studij medicine, stomatologije ili veterine stječe se naziv doktor npr. – kratice dr. med., dr. stom. i stavlja se iza imena i prezimena. Po završetku diplomskog, poslijediplomskog i poslijediplomskog specijalističkog studija studentu se izdaje diploma, čime se potvrđuje da je student završio određeni studij i čime je stekao pravo na akademski naziv/stupanj. Ad 3. Poslijediplomski studij Odredbom članka 83. Zakona o znanstvenoj djelatnosti…propisano je da poslijediplomski – doktorantski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada – disertacije. Člankom 5. Zakona propisano je da osoba, koja nastavi studij nakon završenog poslijediplomskog studija, koje traje u pravilu 3 godine, stječe 180 ECTS bodova i akademski stupanj doktor znanosti. Kratica tog stupnja je dr. sc. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe. Specijalizacija nakon završenog poslijediplomskog studija Člankom 6. Zakona propisano je stjecanje specijalizacije osobe, koja je završila poslijediplomski studij. Specijalizacija traje od 1 – 2 godine. Osoba stječe u pravilu 60 – 120 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke. Kratica tog naziva je univ.spec.oec. ili univ. spec. polit. i sl., tako da bi puni naziv uz primjenu naziva iz članka 4. Zakona npr. bio: mag.oec. univ. spec. oec. Iznimno, kao iznimka od stavka 1. članka 6. Zakona, u stavku 2. istog članka Zakona, utvrđeno je da osoba sa završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija u medicini, stomatologiji i veterini stječe naziv sveučilišni mag. uz naznaku struke ili dijela struke, npr. dr. med .univ. mag. epidem. i stavlja se iza imena i prezimena. Po završenom programu specijalističkog usavršavanja nakon diplomskog studija, izdaje se diploma. b) Stručni studij Stručni studiji, prema članku 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti… provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu. Studij traje od 2 – 3 godine, a njihovim se završetkom stječe od 120 – 180 ECTS bodova. Završetkom stručnog studija sa manje od 180 ECTS bodova stječe se stručni naziv u skladu s posebnim zakonom. Završetkom stručnog studija sa 180 i više ECTS bodova stječe se stručni naziv baccalaureus, uz naznaku struke. Člankom 8. Zakona propisano je, da osoba koja završi stručni studij u trajanju kraćem od 3 godine, sa manje od 180 ECTS bodova stječe stručni naziv „stručni pristupnik“ npr. oec. ili stručni pristupnik medicinske radiologije ili stručni pristupnik politologije, a kratica tog/tih naziva je pristup. oec., pristup. med. rad. i…, a stavlja se iza imena i prezimena osobe. Člankom 9. istog Zakona propisano je, da osoba koja završi stručni studij od najmanje 3 godine, čime je stekla 180 i više ECTS bodova stječe stručni naziv baccalaureus uz naznaku struke, npr. oec., med. radiologije, i…, s tim, da je kratica stručnog naziva bacc. oec., bacc. med. rad. i… Specijalizacija osobe sa završenim stručnim studijem Osoba s diplomom stručnog studija može se specijalizirati kroz tzv. specijalistički diplomski stručni studij, koji traje 1 – 2 godine, a kandidat u pravilu stiče od 60 – 120 ECTS bodova i stručni naziv „stručni specijalist“. Taj naziv kandidat ističe uz naziv stečen na stručnom studiju ili preddiplomskom sveučilišnom studiju, npr. struč.spec.polit. Sa završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba/kandidat stječe stručni naziv spec. inž. Sukladno članku 10. stavak 4. Zakona propisano je, da osobe koje su završile specijalistički diplomski stručni studij u medicini, stomatologiji i veterini stječu uz stručni naziv, npr. stručna prvostupnica (bacc.), s naznakom struke i dipl. med. sestra, koji upućuje da je prvostupnica završila i specijalistički diplomski stručni studij. Akademski ili stručni naziv osoba koje su završile sveučilišni studij po propisima prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003.g. Stručni nazivi osoba koje su već završile sveučilišni studij: osobe koje su završile sveučilišni studij, prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/03. imaju pravo koristiti odgovarajući akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj utvrđen ovim Zakonom (članak 14. Zakona), prema uvjetima, kako je propisano člankom 120. Zakona o znanstvenoj djelatnosti… To npr. znači, dipl. oec. ili dipl. iur. mogu i dalje koristiti taj naziv ili se opredijeliti da koriste mag.oec. ili mag. iur., ako su tražile i dobile potvrdu ili diplomu odgovarajućeg fakulteta o tome, da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71 – 74. Zakona, odnosno članka 3. i 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima… (to znači, da svi diplomanti po starim propisima mogu tražiti nova uvjerenja/potvrde/diplome sa novim akademskim nazivom od svojih bivših fakulteta). Članak 120. Zakona o znanstvenoj djelatnosti … isključuje automatizam u promjeni akademskog naziva, prema odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima. To znači, da nema pravne zapreke steći novi akademski naziv, ali se mora zadovoljiti forma/način stjecanja, prema općem aktu matičnog fakulteta/akademski obrazovana osoba. Sankcije Osoba koja koristi akademski ili stručni naziv ili njegovu kraticu protivno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima… izlaže se riziku plaćanja novčane kazne za prekršaj od 300,00 – 15.000,00 kn, sukladno članku 13. stavak 1. Zakona. Odredba iz prethodnog stavka odnosi se i na one osobe koje su stekle akademski ili stručni naziv po prethodnim propisima, a koje koriste nove akademske/stručne nazive ili kratice, a da nisu dobile potvrdu/diplomu od svog bivšeg matičnog fakulteta, u smislu članka 120. Zakona. Znanstveni naslovi – Osobe koje su stekle znanstvene naslove po bivšim propisima dr. sc. i mr.sc. zadržavaju stečene naslove. Rektorski zbor utvrditi će i objaviti u NN popis akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica u roku od 3 mjeseca.
* * * * * Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite, NN, 107/07. Dana 27.10.2007.g. stupio je na snagu Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite. Zakon je objavljen u NN, 107/07. dana 19.10.2007.g. Što je akreditacija? Odgovor je, prema Zakonu, akreditacija je postupak procjenjivanja kvalitete rada zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, na osnovi ocjene sukladnosti njihovog rada, s utvrđenim optimalnim standardima za djelatnost koju obavljaju. Načela na kojima počiva Zakon Svakom se pacijentu mora osigurati pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, sukladno njegovom zdravstvenom stanju i općeprihvaćenim društvenim standardima. Subjekti provođenja zz prema odredbama Zakona mogu biti samo zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Kvaliteta zdravstvene zaštite, na koju upućuje prethodno načelo je/mora odgovarati rezultatu mjera koje se poduzimaju sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja i smanjenje rizika i posljedica za zdravlje ljudi.
Standardi kvalitete zz moraju biti precizno kvantificirani, s točnim opisom mjerila u svezi s obavljanjem zdravstvenih postupaka od strane zdravstvenih radnika, s opremom, materijalima i u odgovarajućem okolišu, uvjetima, u kojima se obavljaju zdravstveni postupci, da bi se osigurala propisana kvaliteta zdravstvene zaštite. Dobrobit pacijenta temeljno je načelo/polazište za odluku o zdravstvenim postupcima usmjereni prema pacijentu i njegovom liječenju, s pravom da on suodlučuje, sve u cilju unapređenja kvalitete njegovog života.
Sigurnost zdravstvenog postupka pretpostavlja osiguranje uvjeta obavljanja zdravstvenog postupka od mogućeg nastupa štetnih/neželjenih događaja, čija bi posljedica mogla biti bolest, ozljeda na radu i drugi štetni neželjeni događaji za pacijente, nastali tijekom provođenja zdravstvenog postupka zbog smanjene ili pogrešne uporabe zdravstvene tehnologije ili standardnih operativnih postupaka, odnosno nastali njihovom zloporabom.
Učinkovitost zdravstvenog postupka mora se prilagoditi stupnju postignutog rezultata, u odnosu na očekivani rezultat zdravstvenog postupka.
Djelotvornost zdravstvenog postupka mora osigurati sposobnost pružanja većeg opsega i kvalitetnije zz istim sredstvima i troškovima u najkraćem vremenu.
Poboljšanje kvalitete zdravstvenih postupaka mora biti stalna težnja kritičkog ocjenjivanja s namjerom poboljšanja tih postupaka, zasnovana na multidisciplinarnom pristupu, te usmjerena na cjelokupni sustav upućen za zz pacijenta. I… Plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zz
Ministar zdravstva, na prijedlog Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu (u daljnjem tekstu: Agencija) donosi plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zz. Planom se utvrđuju prioriteti za poboljšanje kvalitete zz te mjere za uvođenje jedinstvenog sustava standarda kvalitete zz i kliničkih pokazatelja kvalitete, sve prema posebnom Pravilniku. Planom se utvrđuju prioriteti zz. Ministar donosi Pravilnik o standardima kvalitete zz i načinu njihove primjene. Svi nositelji zz, obvezni su uspostaviti sustav za osiguranje i unapređenje kvalitete zz Zdravstvene ustanove s više od 40 zaposlenih obvezne su ustrojiti posebnu jedinicu za osiguranje i unapređenje kvalitete zz. Te zdravstvene ustanove obvezne su osnovati Povjerenstvo za unutarnji nadzor. Povjerenstvo obavlja slijedeće poslove: provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava osiguranja i poboljšanja kvalitete zz i… Druge zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici obvezni su odrediti odgovornu osobu za kvalitetu zz. Svi subjekti zz obvezni su Agenciji podnositi polugodišnje izvještaje o provođenju aktivnosti utvrđenih planom i programom mjera zz, prema Pravilniku koji donosi ministar na prijedlog Agencije. Akreditacija - Svi subjekti provođenja zz mogu se a k r e d i t i r a t i , prema posebnom Pravilniku kojeg donosi ministar, a akreditaciju daje Agencija. Akreditacija se daje na rok od 4 godine. Korist od akreditacije - HZZO utvrđuje načine stimulativnog financiranja akreditiranih subjekata zz koji imaju sklopljen ugovor o provođenju zz, pa to znači i zdravstvenog radnika privatne prakse koji je uključen u Osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu Agencija je pravna osoba, čiji je osnivač RH, koja obavlja slijedeće poslove: · provodi postupak davanja, obnove i ukidanja akreditacije nositelja zz (slično komorama, no, komore daju licencu pojedincu, fizičkoj osobi određenog zanimanja, dok je Agencija nadležna za pravne osobe i fizičke osobe u statusu privatnika), · predlaže ministru standarde kvalitete zz, · predlaže ministru standarde kvalitete zz na razini primarne razine zz, · predlaže ministru akreditacijske standarde, · obavlja edukaciju na području osiguranja, unapređivanja i promicanja kvalitete zz (identično djelatnosti komore no, s tim, da akreditaciju dobiva samo nositelj djelatnosti, ne i osoba u statusu službenika odnosno zaposlene osobe kod poslodavca), · nadzire standarde zdravstvenog osiguranja.
Kaznene odredbe Zdravstvena ustanova, te trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 30.000,00 – 80.000,00 kn ako ne osigura sustav za poboljšanje i kontrolu kvalitete zz (članak 10. stavak 1. Zakona). Odgovorna osoba u pravnoj osobi i privatni zdravstveni radnik kazniti će se za prekršaj novčanom kaznom od 8.000,00 – 15.000,00 kn, za isti osnov. Novčanom kaznom od 30.000,00 – 70.000,00 kn kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost ako ne ustroji jedinicu za osiguranje i unapređenje kvalitete zz, u smislu članka 10. stavak 2. Zakona (ona pravna osoba koja ima više od 40 zaposlenih). Novčanom kaznom od 8.000,00 – 15.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Novčanom kaznom od 20.000,00 – 50.000,00 kn kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova te trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ako ne dostavi Agenciji polugodišnje izvješće o provođenju aktivnosti utvrđenih planom/programom mjera za osiguranje i praćenje zz. Novčanom kaznom od 5.000,00 – 10.000,00 kn kazniti će se odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi, odnosno TD i privatni zdravstveni radnik. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 – 10.000,00 kn kaznit će se za prekršaj radnik zaposlen kod nositelja zdravstvene djelatnosti koji odbije sudjelovati u provedbi plana i mjera i praćenja kvalitete zz – obveza utemeljena odredbama članka 10. stavak 3. Zakona. Napomena: Plan i program mjera za unapređenje i praćenje kvalitete zz mora donijeti ministar zdravstva u roku od 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu Zakona, to znači do 18.04.2008.g. Pravilnike, za čije je donošenje ovlašten Zakonom ministar, dužan je donijeti do istog roka, kako je navedeno u prethodnom stavku, tj. do 18.04.2008.g. * * * * * Zakon o računovodstvu, NN, 109/07. Zakon o računovodstvu donijet je 05.10.2007.g., a objavljen je 24.10.2007.g. Zakon stupa na snagu 01.01.2008.g., osim članka 12. stavak 4. i članka 17. Zakona, koji stupaju na snagu danom prijema RH u članstvo u EU. Zakon o računovodstvu kompromisno je rješenje na relaciji europske računovodstvene regulative i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. U Zakon, u odnosu na još uvijek vrijedeći Zakon, ugrađene su nove određene računovodstvene regulative, kao npr.: · konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, · revizija godišnjih financijskih izvještaja, · godišnje izvješće, · javna objava godišnjih izvješća, · financijski podaci za statističke i druge potrebe, · registar godišnjih financijskih izvještaja i · nadzor računovodstvenih poslova. U Zakonu su prihvaćeni prijedlozi pregovaračke skupine EU, što znači i nove obveze poduzetnicima. Odredbe Zakona d u ž n i su primjenjivati poduzetnici i to:
Razvrstavanje poduzetnika Poduzetnici se razvrstavaju prema podacima iz financijskog izvještaja na zadnji dan poslovne godine, koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji i to prema iznosu ukupne aktive i iznosu prihoda, u 1. male, 2. srednje i 3. velike poduzetnike. Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze 2 od slijedeća 3 uvjeta: aktiva 32,500.000,00 kn, prihod od 65,000.000,00 kn i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50. U tu grupu malih poduzetnika ulaze praktično sve privatne zdravstvene ustanove. Uvjeti za srednje poduzetnike su: ukupna aktiva 130 milijuna kn, prihod 260 milijuna kn i prosječan broj radnika 250 i više. Veliki poduzetnici su svi poduzetnici koji prelaze uvjete iz prethodnog stavka. Računovodstveni poslovi U računovodstvene poslove spadaju poslovi kao što su:
(ne i izrada knjigovodstvenih isprava, koji ulaze u nadležnost poduzetnika, kao što su ugovori, rješenja, odluke i sl.) U prikupljanju i sastavljanju knjigovodstvenih isprava, vođenju poslovnih knjiga, te sastavljanja financijskih izvještaja, poduzetnik mora osigurati da su poštuju računovodstveni standardi i temeljena načela urednog knjigovodstva. Iz knjigovodstvenih isprava i iz poslova vođenja poslovnih knjiga/sastavljanja godišnjih izvještaja, poduzetnik mora osigurati mogućnost provjere poslovnog događaja. Knjigovodstvena isprava Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju. Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika. Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju. Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroničkom zapisu, ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od ovlaštene osobe za zastupanje poduzetnika ili od osobe na koju je prenesena ovlast. Čuvanje knjigovodstvenih isprava Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade. Knjigovodstvene isprave čuvaju se: 1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćam za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno; 2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje 11 godina; 3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje 7 godina; Rok za čuvanje počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene. Poslovne knjige Poslovne knjige vode se po načelu sustava dvojnog knjigovodstva. Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka a može se uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga za pojedine bilančne skupine zapisa ili za izvanbilančne zapise. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja, a sastoji se od 2 dijela – bilančni zapisi i izvanbilančni zapisi. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta, koja, sukladno potrebama poduzetnika osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje. Pomoćne knjige se vode u pravilu zasebno. Vođenje u čuvanje poslovnih knjiga Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine. Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina. Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga prethodne godine. Poslovne knjige moraju se zaključiti na kraju poslovne godine i čuvati u propisanim rokovima. Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje 11 godina. Pomoćne knjige čuvaju se najmanje 7 godina. Popis imovine i obveza Na početku poslovanja, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu. Poduzetnik mora najmanje jedanput i to na kraju poslovne godine popisati imovinu i obveze i s tim uskladiti knjigovodstveno stanje. Kako je navedeno u prethodnom stavku, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze, u slučaju promjene cijena proizvoda i roba, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili postupka likvidacije. U slučaju nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije/otvaranja stečaja, poduzetnik je dužan dostaviti izvještaje u roku od 90 dana, od dana nastanka osnova. Ako poduzetnik tijekom poslovne godine nije imao poslovnih aktivnosti, pa slijedom toga nije unio podatke o imovini i obvezama u poslovne knjige, dužan je do 31.03. tekuće godine FINI dostaviti i z j a v u o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. Rok dostave financijskih izvještaja Bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu poduzetnik je dužan FINI dostaviti do 31.03. tekuće godine. Vođenje registra godišnjih fin. izvještaja Godišnje financijske izvještaje poduzetnik dostavlja FINI (financijska agencija). FINA obavještava Sudski registar o financijskim izvještajima/godišnjem izvješću koji je namijenjen javnoj objavi. Ako poduzetnik ne dostavi godišnji fin. izvještaj FINI, FINA obavještava Ministarstvo financija – Poreznu upravu. Nadzor računovodstvenih poslova Ministarstvo financija – Porezna uprava obavlja nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova, tj. da li poduzetnik obavlja računovodstvene poslove s odredbama zakona i drugih propisa koji uređuju obavljanje poslova poduzetnika, na način:
Kaznene odredbe Novčanom kaznom od 20.000,00 – 100.000,00 kn kaznit će se osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika (knjigovodstveni servis ili TD d.o.o. za vođenje knjigovodstva i sl.) i to za kazneno djelo: 1. netočnog prikazivanja imovnog stanja, 2. financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika u godišnjim financijskim izvještajima s namjerom da stekne imovnu korist za svoj ili tuđi račun ili da nekome nanese štetu. Novčanom kaznom za djelo iz prethodnog stavka kazniti će se i poduzetnik (to znači i zdravstveni radnik privatne prakse – obveznik plaćanja poreza iz dobiti i zdravstvena ustanova) novčanom kaznom od 50.000,00 – 500.000,00 kn. Novčanom kaznom od 50.000,00 – 500.000,00 kn kazniti će se poduzetnik u čijim poslovnim knjigama poslovni događaj bude utemeljen na nevjerodostojnoj dokumentaciji (isto, zdravstveni radnik privatne prakse – obveznik plaćanja poreza iz dobiti i zdravstvena ustanova, koja je obveznik plaćanja poreza iz dobiti). Pravno uporište za kaznenu odgovornost pod 1. i 2. nalazimo u odredbi članka 286. KZ-a, koji propisuje kazneno djelo za onoga tko s ciljem, da on ili druga pravna/fizička osoba izbjegne potpuno ili djelomično plaćanje poreza, doprinosa i zdravstvenog osiguranja, drugih propisanih doprinosa ili davanja, daje lažne podatke o zakonito stečenim dohocima ili o drugim činjenicama koje su od utjecaja za utvrđivanje iznosa ovakvih obveza, ili tko s istim ciljem ne prijavi zakonito stečeni prihod ili druge činjenice koje su od utjecaja za utvrđivanje ovakvih obveza, koje je po zakonu dužan prijaviti, a iznos obveze čije s plaćanje izbjegava prelazi 10.000,00 kn. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Pravno uporište za kaznenu odgovornost pod 1. i 2. nalazimo i u odredbi članka 293. Kaznenog zakona (NN, 110/97., 129/00., 55/01., 105/04., 71/06.), koji propisuje, da odgovorna osoba u pravnoj osobi ili u pravnoj osobi koja za pravnu osobu obavlja poslove, u obavljanju poslova, s ciljem da za nju pribavi protupravnu imovinsku korist npr. lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica dovede drugoga u zabludu i time ga navede da ovaj, na štetu svoje ili tuđe imovine učini ili nešto ne učini. U tom slučaju propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Člankom 291. KZ-a propisana je kaznena odgovornost za odgovornu osobu u pravnoj osobi, koja kršenjem zakona ili drugog propisa o poslovanju očito nesavjesno posluje ili koja grubo povrijedi dužnost o skrbi o imovinskim interesima pravne osobe, koja se temelje na zakonu, … i time prouzroči štetu toj pravnoj osobi. Za to kazneno djelo propisana je kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine. Članak 10. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN, 151/03.) propisao je novčanu kaznu od 5.000,00 – 2 milijuna kn, od 10.000,00 – 3 milijuna kn, od 15.000,00 – 4 milijuna kn i od 20.000,00 – 5 milijuna kn, ako je učinjeno kazneno djelo, za koje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci i više, odnosno od 1 godine i više („slučaj“ iz članka 293. KZ-a). Zakon o računovodstvu povećao je minimalne kazne, a smanjio i maksimalne kazne. Plaćanje kazni temeljem navedena 3 zakona koji reguliraju tu materiju, ne isključuje jedna drugu. Pravna osoba po Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kaznit će se za kazneno djelo koje je propisano za krivnju odgovorne osobe (čl. 291. KZ-a), kao što je navedeno u Zakonu o računovodstvu – kazna poduzetnika od 50.000,00 – 500.000,00 kn. Prekršajne odredbe Novčanom kaznom od 10.000,00 – 100.000,00 kn kazniti će se za prekršaj poduzetnik ako: 1. ne vodi poslovne knjige (članak 4) 2. ne sastavi knjigovodstvenu ispravu, (članak 5) 3. ne sastavlja knjigovodstvene isprave sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 5. i 6.) 4. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (članak 6.), 5. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 7.), 6. ne vodi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.) 7. ne otvori poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 9.) 8. ne zaključi poslovne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.) 9. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.) 10. ne čuva poslovne knjige u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 10.) 11. ne popiše imovinu i obveze sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 11.) 12. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom HSFI-ja odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (članak 13.) 13. ne sastavi godišnje financijske izvještaje (članak 15.) 14. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.) 15. ne čuva godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 15.) 16. ne sastavi konsolidirane financijske izvještaje (članak 16.) 17. ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.), 18. ne čuva konsolidirane godišnje financijske izvještaje u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 16.), 19. ne revidira godišnje financijske izvještaje (članak 17.), 20. ne čuva revizorsko izvješće u rokovima i na način sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 17.), 21. ne izradi godišnje izvješće (članak 18.), 22. ne izrađuje godišnje izvješće sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 18.) 23. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj (članak 19.) 24. ne dostavi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće te revizorsko izvješće, ako je dužan revidirati svoje godišnje financijske izvještaje, i druge dokumente Financijskoj agenciji radi javne objave u rokovima sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 20.) 25. ako podatke dobivene iz Registra godišnjih financijskih izvještaja koristi suprotno odredbama članka 24. stavka 4. ovoga Zakona 26. ne omogući nadzor ovlaštenoj osobi sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 28.) 27. ne otkloni utvrđene nepravilnosti i ne obavijesti Ministarstvo financija o tome sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 30.). Zastara Prekršajni postupak ne može se pokrenuti nakon proteka 3 godine od dana saznanja da je radnja prekršaja dovršena. Apsolutni zastarni rok je 6 godina. Na tijek i prekid zastare, te na zastaru izvršenja, primjenjuju se odredbe Zakona o prekršaju. * * * * * Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne, NN, 118/07., a koji stupa na snagu 23. 11. 2007.g. Pravilnikom, mijenjan je članak 6. Pravilnika tako, da on glasi: „Članak 6. Iznimno od odredbi članka 2. ovog Pravilnika ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove može se osnovati na području za koje nisu uvjeti iz toga članka ovog Pravilnika: 1. ako je međusobna udaljenost zračnom linijom do najbliže ljekarne u općinama, gradovima, odnosno gradskoj četvrti grada Zgb veća od 3 km, 2. ako se ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva u građevini organiziranoj u složenoj građevini s više od 500 stanova ili s više od 1000 stanovnika prema pisanoj izjavi investitora ili vlasnika sukladno detaljnom planu uređenja prostora ili programu poticajne stanogradnje te ako je ispunjen uvjet međusobne udaljenosti zračnom linijom do najbliže postojeće ljekarne najmanje 500 m, 3. ako se ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva u turističkom naselju za smještaj najmanje 1000 gostiju, a najbliža postojeća ljekarna udaljena je najmanje 1 km“. Prije izmjene, članak 6. Pravilnika je glasio: „Iznimno od odredbi članka 2. ovog Pravilnika ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove može se osnovati na području za koje nisu ispunjeni uvjeti iz tog članka ovog Pravilnika, ako je cestovna udaljenost do najbliže ljekarne veća od 5 km ili je najbliža ljekarna izvan granica javnog mjesnog prijevoza, pod uvjetom da se ljekarna ili podružnica ljekarničke ustanove osniva na otoku, odnosno na području određenom Zakonom o brdsko – planinskim područjima i Zakonom o područjima od posebne državne skrbi“. Intencije izmijenjenog članka 6. Pravilnika upućuju da se smanjuje razdaljina jedne ljekarne od druge, na području, koji ne ispunjava uvjete iz članka 2. za osnivanje ljekarničke jedinice, a to su: · u gradovima iznad 500.000 osiguranih – najmanje 200 m, · u gradovima od 100.000 – 500.000 – najmanje 300 m, · u gradovima i općinama do 100.000 osiguranih – najmanje 500 m. Međusobna udaljenost ljekarne do ljekarne mjeri se zračnom linijom, a za podstavak 3. geodetskom izmjerom, ovlaštene osobe za obavljanje geodetskih poslova. Umjesto broj stanovnika, Pravilnik o uvjetima za uređenje prostora na kojima će se osnivati ljekarne, NN, 26/07., propisuje broj osiguranih osoba – 1 ljekarna/podružnica ljekarničke ustanove do 3.000 osiguranih osoba. U općinama/gradovima, odnosno gradskim četvrtima grada Zgb s više od 3.000 osiguranih osoba, uvjet iz prethodnog stavka označava opskrbu putem 2 ljekarne/podružnice, za najmanje 8.000 osiguranih osoba. U općinama/gradovima, odnosno gradskim četvrtima grada Zgb, s više od 3.000 osiguranih osoba, treća, odnosno svaka slijedeća ljekarna/podružnica može se osnovati na svakih daljnjih 5.000 osiguranih osoba, polazeći od 8.000 osiguranih osoba. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika u članku 7. Pravilnika dodati su stavci 2. i 3. koji glase: (2) ljekarna, odnosno podružnica ljekarničke ustanove, osnovana sukladno članku 6. točka 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika nakon prestanka rada na određenoj lokaciji može nastaviti rad na drugoj lokaciji koja je do najbliže ljekarne zračnom linijom udaljena najmanje 3 km. (3) ljekarna, odnosno podružnica ljekarničke ustanove, osnovana sukladno članku 6. točka 2. i 3. ovog Pravilnika ne može nastaviti rad na drugoj lokaciji. * * * * * Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, NN, 117/07. od 14.11.2007.g., koja stupa na snagu 21.11.2007.g.Dosadašnja norma isključivala je od izvršenja sadržaja norme one zdravstvene radnike privatne prakse, ugovorne partnere HZZO-a koji nisu bili taksativno navedeni (npr. medicinske sestre privatne prakse, fizioterapeuti privatne prakse i…) Odlukom je mijenjan članak 28. stavak 1. Odluke tako, da je brisan tekst koji posebno navodi zdravstvene radnike privatne prakse, na koje se odredba/norma odnosi, pa to znači, da se norma odnosi generalno na sve zdravstvene radnike privatne prakse, koji su uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti (bili nabrojani samo dr. med., dr. stom, dipl. ing. med. biokemije, te mr. ph.). Istovremeno je dopunjen isti članak Odluke tako, da je dodat novi stavak 3. koji propisuje obvezu da je ugovorni privatni zdravstveni radnik obvezan u slučaju spriječenosti zdravstvenog radnika s kojim radi u timskom radu osigurati zamjenu za potonjeg, te unaprijed, odnosno odmah nakon saznanja o tome izvijestiti nadležni područni ured HZZO-a. Npr. mr.ph., obavlja djelatnost u timu sa 0,5 farm. tehničara, za 5.000 stanovnika, doktor opće medicine u timu sa medicinskom sestrom, dr. stom. u timu sa stomatološkim asistentom, dipl. ing. med. biokemije sa 1 lab. tehničarem VŠS i 6 lab. tehničara SSS, za standard od 40.800 osiguranika, odnosno srazmjerno manje, prema broju ugovorenih osiguranika i …, sve prema Pravilniku o standardima i normativima zz/godina. * * * * * Izmjena Općih uvjeta ugovora o provođenju zz iz obveznog zo, NN, 117/07., koja također stupa na snagu 21.11.2007.g. a donijeta je u svezi primjene točke 2. ovog dnevnog reda. Identično, kako je navedeno za izmjenu i dopunu Odluke iz prethodnog prikaza, izmijenjen je članak 15. Općih uvjeta Ugovora o provođenju zz iz obveznog zo, NN, 11/07, 40/07.Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu razvrstavanja lijekova te propisivanju i izdavanja lijekova, NN, 104/07., koji je stupio na snagu 20.10.2007.g. |
